Naslovna Srpska i BiH Neobični nazivi mjesta: Od Budalice i Šeganja do Nepravdića

Neobični nazivi mjesta: Od Budalice i Šeganja do Nepravdića

Srna |
1800

Kraj, Granje, Kopito, Šeganje, Nepravdići, Šena Krena, Češalj, te Budalice i Tišina samo su neki od naziva mjesta u Republici Srpskoj, koja bude radoznalost ili izazivaju smijeh, a objašnjenja o tome kako su nastala obično su podjednako zanimljiva.

Gotovo svaka lokalna zajednica u RS ima bar po jedno ovakvo naselje, koje se, kao i mnoga druga mjesta širom svijeta izdvaja po svom nazivu. Porijeklo većine imena teško je dokučiti, jer pisanih izvora o njima uglavnom nema, a usmena predanja su skromna ili ne postoje.

Neka od najzanimljivijih objašnjenja stižu od Rogatičana, iako mlađi stanovnici ove opštine najčešće ne znaju ništa u vezi sa postankom specifičnih imena.

Jedno od njihovih sela nosi naziv Pripečak i nalazi se u mjesnoj zajednici Žepa, a o izvoru njegovog naziva postoje dvije varijante. Jedan dio stanovnika tvrdi da je selo od jutra do mraka izloženo suncu koje, kako kažu mještani “zna strašno da pripeče”, pa je tako i dobilo ime, dok ga drugi nazivaju Pripećak i tvrde da je baš to ispravno, jer se mjesto nalazi u blizini pećina.

Na ulazu u pomenutu MZ nalazi se još jedno mjestašce neuobičajenog imena Stop, i predstavlja neku vrstu kapije cijelog tog područja. Upućeniji stanovnici tvrde da je tu nekada, moguće u vrijeme turske vladavine, bila carina ili vojna karaula sa stražarima, koji su zaustavljali došljake govoreći “stop – stani”, pa se selo zove Stop.

Na teritoriji Rogatice nalazi se i Šena Krena, koja je navodno taj naziv nosila i 1879., dok turski tefteri iz 1604. godine govore da se mjesto zvalo Pšena Krina.

– Krina na turskom znači krema, a Pšena su ljuspe od pšenice ili zobi, pa bi prevod mogao da bude krema od zobenih ili pšeničnih ljuspi – objasnio je jedan mještanin.

Višegrad ima Kopito, Češalj, Šeganje i Granje, koje je rodno mjesto četničkog komandanta Budimira Gajića, posljednjeg jataka generala Draže Mihailovića.

Po neobičnim nazivima ne zaostaju ni Zvornik, Lopare i Bijeljina čija naselja nose nazive Gušteri, Mrtvica, te Glavičorak i Kriva Bara. Šamac ima Tišinu, Modriča Dobru Vodu, Doboj Paklenicu, a Prnjavor Smrtiće. Na području Banjaluke su Motike, Debeljaci i Drakulić.

Pojedini Prijedorčani žive u mjestu Miska Glava, Dubičani u Velikom i Malom dvorištu, a oni koje put nanese u Nevesinje, Ljubinje, Rudo ili Sokolac, imaju priliku da posjete Lakat, te Grablje i Pustipuse, ali i Budalice ili Nepravdiće. U stopu ih prati i Srebrenica sa Babuljicama i Nogačevićima, dok Berkovići i Trnovo imaju po jedan Do, a to su Ljuti i Rajski.

Ni atlas Trebinja nisu zaobišla mjesta koja se izdvajaju po specifičnim imenima, a podatke o porijeklu naziva, koji su izvučeni iz rada Sava Pujića i knjige Obrena Đurića, ustupio nam je Muzej Hercegovine.

Iako gradske vlasti trebinjska sela Kraj i Potkraj računaju u dva, tamošnji stanovnici tvrde da su to dva dijela istog mjesta. Prema izvorima Muzeja Hercegovine Kraj je dobio ime po tome što se kuće protežu do samog kraja ovog mjesta, odnosno do polja, a Potkraj, jer se nalazi ispod Kraja.

Na području ovog grada nalazi se i Skočigrm, koje su zvali i Skozjigrm ili Skrozigrm. Stručnjaci objašnjavaju da je u starom srpskom jeziku postojala riječ skozi, kasnije zamijenjena sa kroz, što bi onda značilo da ovo ime znači “prolazak kroz grmlje”. Neobičan naziv nosi i Necvijeće, a čime je ovo selo zaslužilo ime je zagonetka.

Svinjište i Smrdić

Neobična imena nosi i veliki broj sela u Srbiji, a najzanimljivija su Svinjište i Smrdić, koje je 2005. godine promijenilo ime u Izvor. Postoji i Obrva, za koju profesori koji se bave proučavanjem jezika i naziva mjesta  ističu da nema veze sa dijelom tijela, već je naziv nastao zato što se tu nešto obruvalo, odnosno sručilo.

Nesvakidašnja imena imaju i Mozgovo kod Aleksinca, kao i Donje Brijanje kod Leskovca. Na kartama Hrvatske moguće je pronaći naselja Babina Greda, Generalski Stol i Sveti Petar u Šumi.

Ostavite komentar

avatar
  Subscribe  
Notify of